Članovi udruga Mladi informatičari Strahoninca i Međimurski informatički klub Ivano Lukačević i Ozana Margotić te njihov mentor Dejan Drabić, mag.inf. nedavno su gostovali na Hrvatskom radiju Čakovec, u emisiji ‘Glas mladih‘. U ugodnom razgovoru s voditeljicom i iskusnom novinarkom Anamarijom Horvat Šantl, državni prvaci Ivano i Ozana otkrili su slušateljima odakle potječe njihova ljubav prema programiranju, kada su ušli u taj, mnogima nerazumljiv svijet, podijelili s javnošću iskustvo sudjelovanja na Državnom natjecanju iz informatike te istaknuli što im u budućim planovima predstavlja uspjeh postignut na minulom natjecanju.
Podsjetimo da je na istom sudjelovalo čak 12 natjecatelja Centra izvrsnosti informatike Međimurske županije, pri čemu su Ivano i Ozana ponijeli naslove državnih prvaka u kategoriji ‘Primjena algoritama’ za učenike 5., odnosno 6. razreda.
Ivano Lukačević i Ozana Margotić sa svojim mentorom Dejanom Drabićem za vrijeme gostovanja u emisiji Glas mladih
-Kad sagledamo uspjeh svih sudionika, onda je ovo zasigurno najveći uspjeh Centra i udruga Mladi informatičari Strahoninca i Međimurski informatički klub dosad. Osim dva prvaka imali smo i četvrto, peto i šesto mjesto, male sitnice su igrale veliku ulogu u tome da ti rezultati budu još bolji. Prije nekoliko godina smo također imali dva državna prvaka, što pokazuje da je naš uspjeh postao kontinuitet. Radi se o najboljim klincima u državi, a uzmemo li u obzir da je Hrvatska jedna od najboljih u Europi i svijetu u natjecateljskom programiranju, onda možemo biti itekako zadovoljni. Ovo ulaganje u obrazovanje jedno je od najboljih, daje dobre rezultate, ono je isplativo i korisno. Briga svih nas je da tu kvalitetnu mladost ‘iskoristimo’, zadržimo ovdje, da zajedno poboljšamo naš gospodarski i društveni okvir, naglasio je Dejan Drabić.
Premda najbolji u državi, mladi prvaci ostaju skromni, a postignute rezultate doživljavaju kao vjetar u leđa koji će ih vinuti u visine i potaknuti da teže novim pobjedama.
–Meni je ovo zapravo jako velik uspjeh. Stvarno sam jako sretna. I dalje mi je nevjerojatno kad pomislim da sam baš ja od svih šestaša u cijeloj Hrvatskoj najbolja u programiranju u Pythonu, s osmijehom na licu odgovorila je Ozana na pitanje novinarke. Ivano, koji je briljirao na Državnom natjecanju riješivši test sa 100-postotnom točnošću, nagovijestio je da ne namjerava stagnirati, već napredovati.
-Uspjeh mi je to, ali mislim da bih sada i u budućnosti mogao biti još bolji, ne samo na Državnom, nego na svim natjecanjima, poručuje učenik 5. razreda II. osnovne škole Čakovec.
Informatika u školi vs. informatika u Centru izvrsnosti
Ovogodišnje Državno natjecanje iz informatike, isto kao i ono prošle godine, održano je u nešto drugačijim okolnostima. Zbog pandemije virusa Sars-CoV2, natjecanje nije održano u fizičkom obliku, već je ono organizirano u matičnim školama učenika. Djeca su time na neki način zakinuta jer nisu imala prilike provesti nekoliko dana na moru, družiti se i razmijeniti znanja i iskustva. Takva organizacija otežala je posao i mentorima. Onemogućila im je da na jednom mjestu okupe sve natjecatelje te ih motiviraju, pripreme i pojasne na koji način rješavati složene problemske zadatke, kako bi adekvatno komunicirali s računalom, odnosno ideju pretočili u računalu razumljiv algoritam, objašnjava u radijskoj emisiji Drabić.
Natjecatelji su u skladu s ‘novo normalno’ situacijom bili primorani više vremena posvetiti individualnim pripremama kod kuće, ali isto nije predstavljalo problem prvenstveno zbog načina rada u Centru.
–Na početku radimo po timovima, od najmlađih do najstarijih. Djeci se približe problemske ideje i objasne koji su postupci za najbolja rješenja. Često puta daju se i pogrešni odgovori, ali to ima svrhu. Izrazito puno radimo na razvoju kritičkog razmišljanja i analiziramo različita rješenja, vodimo djecu ka tome da razmišljaju i dosegnu svoj put do nečega. Nikad ne radimo na način da jednostavno damo zadatak i konačno rješenje, već se vodi pažnja da svaki dio koda učenici dobro razumiju i umiju ga primijeniti. Nisu svi zadaci tipski, uvijek su različiti, i zato je bitno da razumiju tematiku, objasnio je Drabić.
U eteru Hrvatskog radija Čakovec
Ozana, koja je čari programiranja spoznala prije manje od dvije godine, kontinuirano radi na usavršavanju. Upravo upornost i marljiv rad navodi kao ključ uspjeha. Dok mnogi njezini vršnjaci zaziru od Pythona, ona je potpuno očarana ovim programskim jezikom i mogućnostima koje nudi. Znatiželja i želja za usvajanjem novih znanja nit su vodilja svakodnevnih vježbi i propitkivanja ove marljive učenice 6. razreda, koja je u vrlo kratkom vremenu od početnice prerasla u iskusnu programerku. U emisiji otkriva da danas samostalno piše vlastite programe i mini igrice.
–Počela sam učiti programirati tek u 5. razredu jer sam onda dobila informatiku u školi. Oduvijek sam voljela tehnologiju, aplikacije i programe, sve mi je bilo jako fora. Zato sam krenula na dodatnu nastavu iz informatike. Nisam znala da tamo nećemo raditi ono što radimo na satu informatike, poput Worda, Excella i PowerPointa, nego u programskom jeziku Pythonu. U početku mi je to sve bilo jako čudno, nisam razumjela čemu služe te naredbe, osnove su bile dosta komplicirane. Treba znati osnove matematike, dobro znati engleski te znati razmišljati i imati dobre ideje. Naravno, potrebno je i puno vježbati, ako želiš biti uspješan. Ja svaki dan malo rješavam zadatke, a posebno zadnjih nekoliko dana prije natjecanja. Tad se pripremam i rješavam čak i zadatke za starije učenike pa vidim da ono što ja rješavam i nije toliko teško, našalila se Ozana.
S njom se složio i Ivano te slušateljima otkrio da i sam nerijetko rješava zadatke namijenjene starijim učenicima. Njega je u svijet programiranja ‘uvukao’ stariji brat Luka.
–Počeo sam učiti osnove u trećem razredu. Moj brat je došao na ideju da me nauči. Kratko mi je on pokazivao, zatim me mama učila, a nakon toga sam krenuo u Centar izvrsnosti. Mama i brat su me zarazili programiranjem. U početku baš i nije lako, treba puno vježbati, znati naredbe, kao što je primjerice binarno pretraživanje. Ja volim Python, ne znam sviđa li se drugim prijateljima iz razreda. Kad smo u školi radili neke stvari u Pythonu, učitelj je znao da ja to već znam, pa mi je onda dao neke druge zadatke. Osim u Centru i sam doma često vježbam, ne zato jer mi je dosadno, nego jer me zanima. Ponekad probam riješiti i neke teže zadatke i mogu reći da nije tako jako teško, kazao je Ivano.
Planovi za budućnost
U posljednjem dijelu emisije ‘Glas mladih‘ sugovornici novinarke Anamarije Horvat Šantl osvrnuli su se na planove za budućnost, kako one kratkoročne, tako i dugoročne. Juniorskom hrvatskom informatičkom olimpijadom, održanom prije nekoliko dana u XV. gimnaziji u Zagrebu – na kojoj je Ozana osvojila 15., a Ivano 16. mjesto, okončan je natjecateljski krug za ovu školsku godinu. No Ivano i Ozana objašnjavaju da to ne znači da će narednih mjeseci odmarati, već će i dalje predano raditi na ispunjenju svojih snova.
–Jako volim tehnologiju i kad odrastem želim biti znanstvenica. Mislim da ću biti kemičarka, a u slobodno vrijeme bih definitivno radila male robote i pisala programe. Sad često čitam knjige o molekulama i jedva čekam kad ću u u školi dobiti biologiju, kemiju i fiziku. Sve me zanima, i umjetna inteligencija i aplikacije, sve mi je jako fora, podijelila je u eteru Radija Čakovec Ozana. Njezinu viziju budućnosti dijeli i Ivano koji se jednog dana vidi kao programer, pri čemu je umjetna inteligencija područje koje bi volio dodatno istražiti.
O planovima Centra izvrsnosti informatike Međimurske županije i budućim aktivnostima udruga MIS i MIK govorio je njihov mentor Dejan Drabić te pritom objasnio u čemu leži ključ uspjeha Centra.
-U suradnji s Hrvatskim savezom informatičara imamo u planu sudjelovati na ljetnom kampu informatike, gdje okupljamo najbolji milje, kremu informatičara, te dodatno radimo s njima. Udruge MIS i MIK su, osim Centra izvrsnosti informatike MŽ, kreirale i projekt STEM centar u kojem radimo i druga područja. Djecu podučavamo računalnom razmišljanju, 3D modeliranju i ispisu, kao i robotici te promišljamo o još nizu drugih zanimljivih sfera s područja tehnologija. Provodimo i projekt ‘ITEO-Popularizacija STEM-a’ u Međimurju za koji smo dobili sredstva Europske unije, a putem kojeg planiramo uvesti dodatne radionice, poput razvoja računalnih igara, umjetne inteligencije i slično.
Ovisno o situaciji s pandemijom, tijekom ljeta planiramo održati sijaset radionica namijenjenih upravo popularizaciji informatike i tehnologije, da djeci približimo taj svijet. Kao što smo i u razgovoru s našim prvacima imali prilike čuti, djeci je problem u razumijevanju kako radi programski kod, odnosno u logičkom i kritičkom razmišljanju. Istraživanja i mjerenja pokazuju da Hrvati upravo u tom području imaju ispodprosječne svjetske rezultate. Zato je važno na koji način se ta vrsta gradiva objasni i razvija takvo razmišljanje. Programiranje u smislu algoritama igra važnu ulogu u razvijanju kritičkog razmišljanja ljudi, to je dokazano, i zato u svijetu ima takvu važnost i težinu. Mi u Centru izvrsnosti puno radimo na tome i zato naši polaznici bilježe izvanredne rezultate, apostrofirao je Drabić.