Udruge MIS i MIK u suradnji s Hrvatskim savezom informatičara, održava edukaciju za nastavnike i ostale zainteresirane predavače i mentore. Radionica će održavati kroz više termina, kako u kontaktnom okruženju za one kojima je dolazak moguć te online za sve one iz svih krajeva Lijepe Naše..

Edukacija predstavlja dinamičan program usmjeren na unapređenje pedagoških vještina nastavnika informatike u području razvoja računalnog razmišljanja. Fokusirana na upotrebu Python i C++ programskog jezika, ova radionica pružit će nastavnicima konkretne alate, metode i pristupe za efikasno poučavanje računalnog razmišljanja te rješavanje problemskih zadataka.

Poseban naglasak edukacije bit će stavljen na rješavanje natjecateljskih zadataka iz informatike te na razvoj problemskog i algoritamskog razmišljanja kod učenika. Kroz praktične primjere polaznici će učiti kako učenike voditi od prvog čitanja zadatka, preko razumijevanja uvjeta i ograničenja, do oblikovanja algoritma, testiranja rješenja i analize učinkovitosti.

U okviru ovog dijela edukacije obrađivat će se stvarni primjeri zadataka s informatičkih natjecanja, primjerice zadaci različitih težina kakvi se pojavljuju na natjecanjima poput HONI-ja, gdje se od jednostavnih ulazno-izlaznih zadataka postupno prelazi prema složenijim temama kao što su simulacije, rad sa znakovnim nizovima, matrice, prefiksne sume, najveći zajednički djelitelj, stabla i optimizacijski pristupi. Primjerice, jedno kolo HONI-ja obuhvaća zadatke od početnih 20 bodova do naprednih zadataka od 120 bodova, što je dobar okvir za razgovor o postupnom razvoju učenika i diferenciranom mentorskom radu.

Polaznici će se upoznati s načinom kako učenike naučiti da zadatak ne počinju odmah pisanjem koda, nego najprije analizom problema. Posebno će se raditi na prepoznavanju što se u zadatku zapravo traži, koji su ulazni podaci, što je izlaz, koja su ograničenja, što znače probni primjeri i koje se rubne situacije mogu pojaviti.

Naglasak će biti na tehnikama problemskog razmišljanja, primjerice:

• prevođenju teksta zadatka u vlastite riječi,
• prepoznavanju uzorka u primjerima,
• izradi manjih ručnih primjera,
• razbijanju problema na podprobleme,
• odabiru odgovarajuće strukture podataka,
• procjeni složenosti rješenja,
• testiranju rubnih slučajeva,
• usporedbi naivnog i učinkovitijeg pristupa.

Posebno vrijedan dio edukacije bio bi zajednički prolazak kroz zadatke po razinama težine. Kod lakših zadataka naglasak bi bio na razumijevanju ulaza, izlaza, grananja i petlji. Kod srednje teških zadataka radilo bi se na simulacijama, nizovima, stringovima, matricama i osnovnim algoritamskim obrascima. Kod naprednijih zadataka cilj nije nužno potpuno implementirati najteže rješenje, nego nastavnicima pokazati kako s učenicima voditi razgovor, kako prepoznati ideju zadatka i kako učenika usmjeravati bez davanja gotovog rješenja.

Edukacija će se provoditi u hibridnom obliku, pri čemu se prednost daje izravnom poučavanju, zajedničkom rješavanju zadataka i raspravi uživo. Kontaktni rad omogućuje kvalitetniju interakciju, brže prepoznavanje teškoća u razumijevanju zadataka te neposrednu razmjenu iskustava među nastavnicima i mentorima.

Online sudjelovanje će biti omogućeno polaznicima koji su udaljeni, ali uz jasno naglašavanje da je središnja vrijednost edukacije upravo u praktičnom radu, raspravi i mentorskom vođenju kroz konkretne primjere. Na taj način hibridni model ne postaje samo tehnički prijenos predavanja, nego podrška širenju nastavničke i mentorske zajednice.